DRUGI RUSKI FRONT


Americki časopis FOREIGN AFFAIRS na svom portalu 7. novembra 2023. godine objavio je, a hrvatski portal preneo i preveo 11. novembra 2023, analizu potaknutu septembarskim incidentom  koji su  na severu Kosova u Banjskoj izazvali Milan Radoičić i njegova paravojna grupa i mogućoj sinergiji tog sukoba sa interesima Rusije.
Autori ove analize su  DAVID SHEDD i IVANA STRADNER. 
Originalni naslov i podnaslov na portalu FA glasio je
>Drugi front Rusije u Evropi / 
Zapad mora sprečiti Putina da izazove sukob na Balkanu<

Index ga je naslovio kao 
>Foreign Affairs: Rusija je u hrvatskom susjedstvu otvorila drugi front<

 
      David Shedd                     Ivana Stradner

Krajem rujna Srbija je rasporedila napredno oružje na granicu s Kosovom, što je predstavljalo jedan od najvećih srpskih vojnih angažmana od završetka rata na Kosovu prije gotovo četvrt stoljeća. U Sjedinjenim Američkim Državama, glasnogovornik Vijeća za nacionalnu sigurnost nazvao je to "inscenacijom naprednog srpskog topništva, tenkova i mehaniziranih pješačkih jedinica bez presedana". Američki državni tajnik Antony Blinken pozvao je srpskog predsjednika Aleksandra Vučića i zahtijevao momentalnu deeskalaciju, piše Foreign Affairs.

Iako su zapadni mediji u to vrijeme uvelike previdjeli ovo gomilanje vojnih snaga - a potom na njega potpuno zaboravili zbog izbijanja rata između Izraela i Hamasa - ono je dio alarmantnog razvoja na Balkanu. Neposredni izgovor za srpsku mobilizaciju bili su mjeseci nemira između Kosova i Srbije, između kojih vlada krhki mir otkako je NATO-ovo bombardiranje pomoglo Kosovu da stekne de facto neovisnost od Beograda u ratu 1998./1999.

Srbija je u svibnju stavila svoje trupe u borbenu pripravnost nakon što su se etnički Srbi koji žive na Kosovu sukobili s kosovskom policijom. A onda je u rujnu, neposredno prije nedavne mobilizacije na granici, 30 do zuba naoružanih etničkih Srba napalo policijsku ophodnju na Kosovu, pri čemu su smrtno stradale četiri osobe.

No postoje mnoge indikacije da ti incidenti nadilaze uobičajene napetosti koje su postojale prošlih godina. Ovi incidenti također pokazuju rastuću prijetnju koju Rusija, partner Srbije, predstavlja za regiju. Na primjer, 2022. srpska premijerka Ana Brnabić rekla je da su Kosovo i Srbija "na rubu oružanog sukoba". A Moskva - koja ne priznaje neovisnost Kosova - raspiruje vatru, koristeći informacijske operacije za poticanje kosovsko-srpskog nepovjerenja i za širenje oštrih poruka koje polariziraju regiju duž etničkih i vjerskih linija.

Rusija je također naoružala Srbiju istodobno povećavajući energetsku ovisnost Srbije opskrbom plinom i naftom uz veliki popust. Moskva je obećala Beogradu da će blokirati članstvo Kosova u UN-u. "U središtu Europe se sprema velika eksplozija", rekao je ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov u svibnju. Možda je to bilo hvalisanje.

Zašto Rusija potpiruje sukob između Kosova i Srbije?

Dio razloga zašto Rusija potpiruje povijesni sukob između Kosova i Srbije leži u tome što time stavlja naglasak na resurse NATO-a i potkopava moć SAD-a u Europi. NATO je prisilio Srbiju da se povuče s Kosova 1999. godine i od tada drži male mirovne snage u zemlji. Kao rezultat toga, rastuće napetosti između Kosova i Srbije stavljaju na kušnju NATO-oov opstanak u regiji. Podrška Srbiji također daje Rusiji uporište na Balkanu. Srpski dužnosnici zahvalili su Rusiji na "potpori teritorijalnom integritetu i suverenitetu Srbije" i istaknuli da je podrška Moskve razlog zašto Srbija odbija uvesti sankcije Rusiji.

Pritiskom na Beograd Sjedinjene Američke Države uspjele su smiriti najnoviji val nemira, a Vučić je nekoliko dana kasnije izjavio da će povući snage na granici i da Srbija nema namjeru izvršiti invaziju na Kosovo. Ali napetosti su i dalje visoke. Kosovo je rujanske napade označilo terorizmom, dok je Vučić optužio Kosovo da je uz pomoć međunarodne zajednice izvršilo "brutalno etničko čišćenje" nad etničkim Srbima na Kosovu.

Vučić ne treba potpunu vojnu kampanju na Kosovu kako bi vodio svoj projekt destabilizacije zemlje i ponižavanja NATO-a. Poput ruskog predsjednika Vladimira Putina, Vučić koristi paravojne skupine za postizanje svojih ciljeva. Prema kosovskoj vladi, Beograd je pomogao orkestrirati rujanski napad. Vučić bi mogao upotrijebiti "male zelene ljude" da preuzme kontrolu nad sjevernim Kosovom, a da zadrži distancu i negira umiješanost, baš kao što je Putin učinio na Krimu.

Vučić - ključni pokretač napetosti

Vučićeva uloga ključnog pokretača napetosti s Kosovom ne bi trebalo biti iznenađenje. Kao mladi političar, Vučić je bio okorjeli srpski nacionalist. Tijekom balkanskih ratova koji su uslijedili nakon raspada Jugoslavije Vučić je poticao novu srpsku državu da slomi svoje etničke protivnike. Osjetio je posebnu oštrinu prema kosovskim Albancima, koji su većinom muslimani i čine više od 90 posto stanovništva Kosova.

"Za svakog ubijenog Srbina ubit ćemo 100 Muslimana", izjavio je Vučić 1995. godine. Tri godine kasnije postao je ministar informiranja srpskog predsjednika Slobodana Miloševića. Miloševićev režim, zloglasan po brutalnom ubijanju Albanaca, raspao se nakon intervencije NATO-a. Miloševića je zbog ratnih zločina uhitio Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju. Umro je u zatvoru prije nego što je mogao biti osuđen.

Danas je Vučić više oportunist nego nacionalist, vođen uglavnom željom da ostane na položaju i proširi svoju moć, piše Foreign Affairs. Ali ova nova motivacija nije učinila srpskog predsjednika posebno dobronamjernim. Vučić ima političku korist od kaosa na Balkanu, što mu pomaže da opravda svoju političku relevantnost i zadrži kontrolu.

Kriza na Kosovu, na primjer, pomaže Vučiću da skrene pozornost s vlastitih unutarnjopolitičkih pitanja i uguši protuvladine prosvjede. To je također poboljšalo njegovu međunarodnu poziciju. Eskalacijom i deeskalacijom krize na Kosovu, Vučić se pozicionirao kao onaj koji određuje stabilnost regije, dopuštajući mu da pregovara sa zemljama Zapada, obećavajući da će ublažiti napetosti ako ispune njegove zahtjeve za gospodarskom potporom.

Vučić je izigrao SAD i Europu...

Takvo cjenkanje samo je jedan od načina na koji je Vučić izigrao SAD i Europu. Također je uključio EU kao dio kandidature Srbije za članstvo. Europski čelnici, uključujući Ursulu von der Leyen, predsjednicu Europske komisije, kažu kako žele Srbiju u toj organizaciji, a Vučić je, teoretski, pristao na članstvo. Ali on to čini samo zato što to donosi pomoć EU, a ono što zapravo želi jest zadržati Srbiju na dugotrajnom i beskrajnom putu pridruživanja. Ne želi se pridružiti organizaciji koja bi ga prisilila da učvrsti vladavinu prava.

Zapravo, čim je Vučić došao na vlast, potkopao je svu prozapadnu političku opoziciju dok je jačao ekstremno desne srpske skupine kako bi poboljšao svoj politički položaj. Kako bi proširio svoju moć u regiji, on također pokušava zadržati etničke Srbe na Kosovu u orbiti Beograda. I čini se da je Vučić i dalje zainteresiran za nasilno uzimanje dijelova Kosova.

"Svi Srbi znaju da su izgubili Kosovo, ali pokušat ću sve što je u mojoj moći da vratim što mogu, tako da to na kraju nije potpuni poraz ili potpuni gubitak", izjavio je 2018. godine. Dok je Zapad zaokupljen opskrbom Ukrajine, podupiranjem Izraela i suzbijanjem Kine, Vučić vjeruje da bi se njegova prilika za provođenje operacija na Kosovu mogla uskoro pojaviti.

... ali treba pomoć Putina

Međutim, da bi uspio, Vučić treba Putinovu pomoć. On želi, prije svega, rusku energiju: ključni alat Moskve za ostvarivanje utjecaja. No, Rusija i Srbija su također pojačale svoju vojno-tehničku suradnju (koju je Beograd potom koristio kao adut u pregovaranju sa Zapadom). Vučić je čak pozvao Moskvu u pomoć kod domaćih pitanja. U svibnju je, na primjer, Vučić upozorio na "pokušaje obojenih revolucija" - niz prosvjednih pokreta koji su pomogli u svrgavanju proruskih vladara u postsovjetskim državama - a 2021. Srbija i Rusija obećale su da će se zajedno boriti protiv njih. Rezultat bi mogao biti rusko miješanje u prijevremene parlamentarne izbore u Srbiji 17. prosinca, koje je Vučić raspisao u listopadu.

Da bi pobijedio na tim izborima, Vučić će se vjerojatno jako oslanjati na medije. To je domena koju Vučić, kao bivši srpski ministar informiranja, dobro poznaje. Pod Vučićevim nadzorom, Beograd je širio dezinformacije kako bi pripremio Srbe za eskalacije na Kosovu. Optužio je Ujedinjeno Kraljevstvo za planiranje rata Kosova za neovisnost, navodeći da je premijer Kosova provodio djela "terora nad Srbima".

Optužio je NATO za porast stope obolijevanja od raka, za što Beograd tvrdi da je rezultat NATO-ove upotrebe streljiva s osiromašenim uranom tijekom intervencije 1999. godine. Srpske novine, koje uglavnom slijede vladinu liniju, pune su antikosovskih narativa, a srpske radiopostaje puštaju patriotske pjesme. Srpske ulice preplavile su grafiti na kojima piše "Kosovo je Srbija" i "Kad se vojska na Kosovo vrati". Potonji slogan zapravo poziva Srbiju da napadne Kosovo.

Rusija je pomogla

Rusija je pomogla. U svojim je gradovima postavila jumbo plakate koji proklamiraju: "Mi tugujemo zajedno sa Srbijom/Jedna boja, jedna vjera, jedna krv", podržavajući teritorijalne zahtjeve Srbije.

Također je širila srpsku propagandu u svojim medijima, kojima Vučić dopušta da slobodno djeluju u Srbiji. Te medijske postaje, kao što su RT i Sputnik, iskoristile su ovu slobodu za širenje proruskih poruka o Ukrajini zajedno s prosrpskim porukama - i to s velikim uspjehom. Mnogi Srbi vjeruju ruskim pričama o ratu, a srpski domaći mediji prihvatili su narative Kremlja i širili propagandu Moskve. Srpski izvori vijesti, na primjer, često Ukrajince prikazuju kao naciste i lažno izjavljuju da je Ukrajina prva napala Rusiju.

Za Putina je ovo otvaranje bila blagodat. Rusija gleda na Balkan kao na meki trbuh Europe, a Moskva vjeruje da je Srbija njena najranjivija točka. Cilj je pretvoriti Moskvu u jedinog pouzdanog pregovarača u sukobima na Balkanu - dajući Kremlju utjecaj na zapadne sile. Uostalom, ako mir na Balkanu ovisi o Putinu, dužnosnici NATO-a možda će morati učiniti ustupke Moskvi ako žele izbjeći rat.

Gurajući Balkan do ruba, on se također nada pokazati da je NATO tigar od papira i da neće djelovati ako bude istinski izazvan. Čak i ako NATO uzvrati Srbiji, Putin bi ipak mogao pobijediti. Otvaranjem drugog fronta, Zapad bi imao manje kapaciteta pomoći Ukrajini.

Kremlj ima i druge razloge da podržava kaos na Balkanu. Putin koristi takozvani kosovski presedan za obranu nezakonite invazije na Ukrajinu, tvrdeći da je aneksija ukrajinskih teritorija opravdana neovisnošću Kosova. Prema ovoj perverznoj logici, koju je artikulirao stalni ruski predstavnik u UN-u u govoru u siječnju, nezakoniti i lažirani referendumi o pripajanju održani na okupiranim ukrajinskim teritorijima slični su borbi Kosova za slobodu od Srbije prije više od dva desetljeća.

Veliki interesi Rusije

Kosovo je, drugim riječima, imalo pravo izaći iz Srbije, pa tako i okupirana ukrajinska područja imaju pravo pripojiti se Rusiji. Činjenica da Rusija ne priznaje neovisnost Kosova ili da je neovisnost Kosova, zapravo, presedan za borbu Ukrajine za slobodu, ironija je na koju se Moskva nije osvrnula.

Podrška Kremlja Beogradu nadilazi uske interese: Rusija ima istinsku ideološku vezu sa srpskim nacionalistima. Putin je radio na pozicioniranju Rusije kao vodećeg branitelja tradicionalnih kulturnih vrijednosti - poput strogih rodnih uloga i konzervativnog kršćanstva - protiv liberalnog Zapada. Mnogi Srbi su prirodni partneri. Srpski mediji optužuju Zapad da pokušava uništiti Rusku i Srpsku pravoslavnu crkvu, te se bune protiv liberalne politike, poput prava LGBTQ osoba. Mnogi u Srbiji podržavaju stvaranje "srpskog svijeta" - balkanskog ekvivalenta Putinovom "ruskom svijetu" - osmišljenog da ujedini sve Srbe, uključujući i one na Kosovu, u zajedničkom srpskom kulturnom okviru.

Obje države imaju čak i temeljne mitove koji su ukorijenjeni u teritorijima koje bi htjeli zauzeti. Mnogi ruski nacionalisti, sa svoje strane, rusku civilizaciju povezuju s knezom koji je vladao s područja današnjeg Kijeva. Mnogi Srbi vjeruju da bi njihova zemlja trebala zauzeti Kosovo jer je ono dom mnogih srednjovjekovnih srpskih pravoslavnih samostana, kao i poprište bitke iz 1389. godine, kada je rođen mit o stvaranju srpske civilizacije.

Zapadni čelnici razumiju da je Vučić u velikoj mjeri motiviran željom da ostane na vlasti. Kao rezultat toga, oni pokušavaju umiriti predsjednika Srbije dajući Beogradu poticaje, uključujući gospodarske inicijative i ulaganja, osmišljene da zaustave njegove eskalacije. U lipnju, na primjer, mjesec dana nakon što su etnički Srbi ozlijedili pripadnike NATO-ovih mirovnih snaga, EU je Srbiji dala financijsku pomoć.

Američki veleposlanik u Srbiji označio je Vučića "konstruktivnim partnerom", a kada su srpske oružane snage sudjelovale u multinacionalnoj vojnoj vježbi s NATO-om u lipnju, američko veleposlanstvo inzistiralo je da je Beograd izabrao Zapad umjesto Rusije. Vučić i dalje hoda po žici u odnosu sa Zapadom. Prema dokumentu koji je procurio, Srbija je pristala isporučiti streljivo Ukrajini, a Vučić tu tvrdnju nije odbacio. Prošlog ožujka Srbija je čak glasala za rezoluciju UN-a kojom se osuđuje agresija Rusije.

 

Širenje sukoba?

Ako Zapad nastavi podržavati Vučića, to će ga jednostavno ohrabriti. I dalje će izazivati NATO i pokušavati dokazati da je ovaj savez krezub. Zapad mu je već dao ohrabrujuće signale: nakon što je više od 30 pripadnika mirovnih snaga NATO-a ozlijeđeno u svibanjskim sukobima sa srpskim prosvjednicima, savez nije priveo nasilne prosvjednike iz straha da bi time došlo do eskalacije sukoba. Ali takva suzdržanost je poziv na daljnju eskalaciju od strane Vučića, ali i Kremlja. Ruski dužnosnici promatraju što se događa na Kosovu i pitaju se mogu li se izvući s napadom na NATO-ove snage i instalacije.

Ono što se događa na Kosovu i u Srbiji rijetko ostaje samo u tim zemljama, a kriza bi se lako mogla preliti i na druge balkanske države. Obližnja Sjeverna Makedonija, koja pripada NATO-u, mogla bi biti uvučena u sukob. Dodatne eskalacije na Kosovu također će izazvati kaos u Bosni i Hercegovini, gdje je čelnik bosanskih Srba Milorad Dodik - koji ima bliske veze s Putinom - zaprijetio odcjepljenjem srpskih teritorija u Bosni. U listopadu je Dodik čak istaknuo da bi Srbi trebali "formirati jedinstvenu državu", koju bi činile Srbija, Republika Srpska i Crna Gora, piš Foreign Affairs.

Širenje sukoba bilo bi još veći dar za Putina, koji želi da Zapad odvrati svoju pozornost od Kijeva dok se bori za osvajanje većeg dijela te zemlje.

*   Davidf Shedd je David R. Shedd je penzionisani američki obaveštajac i nekadasnji operativac CIA.. Pre odlaska u penziju bio je vršilac dužnosti direktora Odbrambene obavještajne agencije. 
** Dr Ivana Stradner bavi se analizom ruske bezbednosne strategija, bila je predavač na više renomiranih amweričkih univerziteta. NJene analize objavljivane su u Washington Postu ,  New York Postu , The Hill , Politico ,Telegraphu ,  National Review i drugde.Specijalna je dopisnica Kyev Posta.