Opet tamni oblaci nad Zapadnim Balkanom
POBJEDA, Podgorica, Crna Gora, 7. maj 2017.

 

– Pokušaj prevrata u Crnoj Gori u oktobru 2016. od strane srpskih nacionalista na čelu sa ruskim obavještajnim operativcima protiv pro-NATO vlade samo je test za nove akcije Rusije na Balkanu. Ovo je zaključak analize o prilikama u regionu stručnjaka za Istočnu Evropu i Balkan u vašingtonskom Centru za analizu evropske politike Januša Bugajskog (Janusz Bugajski). On poručuje da sljedeći pokušaj Moskve može biti sofisticiraniji i široko regionalno postavljen.

– Može uključivati podsticanje lidera srpske manjine u Bosni protiv muslimanskih Bošnjaka, raspirivanje etničkih sukoba u Makedoniji ili izazivanje srpsko-crnogorskih sukoba. U balkanskom kazanu nemira, Rusija koristi svoje metode „meke moći“ kako bi zarobila lokalne političare uz finansijsku i diplomatsku podršku, punila lokalne i društvene medije dezinformacijama, sve to začinila međuetničkim animozitetima i otvorenim prijetnjama prozapadnim vladama – objašnjava Bugajski uz konstataciju da se crni oblaci ponovo nadvijaju nad Zapadnim Balkanom.

Potpirivanje sukoba

Bugajski je uvjeren u jedno – da bi dobio to što želi, predsjednik Vladimir Putin neće bježati od regionalnog sukoba, kako bi testirao odlučnost Alijanse u regionu. – Time će potkopati proces zapadne integracije, dok će zakamuflirati učešće Kremlja. U tom cilju, Moskva favorizuje nagomilavanje vojne opreme u regionu, što dokazuju i nedavni razgovori između Putina i Vučića na kojima je dogovorena kupovina S-300 vazdušnog odbrambenog sistema Rusije uz MiG-29 borbene avione i T-72 tenkove – poručuje Bugajski.

Prema njegovim riječima, ukoliko se nacionalni sporovi ne riješe, region bi mogao ponovo da bude uhvaćen u spiralu sukoba. – Nekoliko međusobno povezanih generatora nestabilnosti moraju se hitno rješavati od strane izabranih lidera, kao i od strane zapadnih vlada i međunarodnih institucija.

Kao prvo, tu su ekonomske frustracije. Iako je rast BDP-a registrovan u cijelom regionu u posljednjih nekoliko godina, uticaj na životni standard je nejednak i očekivanja javnosti ostaju neispunjena. Osim toga, stopa nezaposlenosti mladih ostaje visoka i javna frustracija sa korumpiranim i nesposobnim vladama je u porastu. S druge strane, ekonomski rast zavisi od politič- kog legitimiteta, društvene stabilnosti i povjerenja investitora – koji su podrivani javnim protestima u nekoliko država – poručuje Bugajski i upozorava na sve veću politič- ku polarizaciju. Ističe da su vaninstitucionalne bitke toliko jake u nekim zemljama u kojima opozicione stranke bojkotuju parlament, blokiraju zakone, pa čak i odbijaju da učestvuju na izborima.

 – Ovo je do sada bio slučaj u Albaniji, koja je zakazala opšte izbore u junu, ali gdje opoziciona Demokratska partija tvrdi unaprijed da će izbori biti namješteni – kaže američki analitičar.

Zarobljene države

Bugajski ukazuje i na problem autoritarnosti u pojedinim balkanskim zemljama.
– Srbija i Makedonija su na čelu zemalja gdje su vladajuće stranke optužene za prisvajanje države u svoju korist i eliminaciju bilo kakve održive opozicije. Nakon njegovog izbora za predsjednika 2. aprila, Napredna stranka Aleksandra Vučića sada kontroliše izvršnu i zakonodavnu vlast Srbije, sa narednim parlamentarnim izborima u 2020. Pokušaj zarobljene države je još više očigledan u Makedoniji, gdje je odlazeća VMRO-vlada uhvaćena u raznim zloupotrebama vlasti, uključujući prisluškivanje protivnika – kaže Bugajski.

Prema riječima Bugajskog, granični sporovi su gorući problem.

– Sukobi oko granica i neprihvatanje državnosti u nekim zemljama i dalje postoje u regionu. Na primjer, tenzije su povremeno između lidera Srbije i Kosova, a srpski nacionalisti ne prihvataju trajno nezavisnost Crne Gore. Čak i tamo gdje se granice ne osporavaju, postoje pokušaji uključivanja manjinske teritorije u „matične države“. U drugim slučajevima, uklanjanje granica se vidi kao prijetnja, na primjeru Albanije i Kosova – kaže Bugajski.


EU blokada

Analitičar tvrdi da je i napredak regiona ka EU blokiran.

– Ambicija ulaska u EU opada u većem dijelu regiona uprkos prednostima koje ova organizacija pruža za nove članove, uključujući i pristupne fondove i investicije. Iako su nekoliko zemalja kandidati za Uniju, napredak je zaustavljen, jer je EU preokupirana unutrašnjim problemima i javno mnjenje se protivi daljem proširenju. Tu je razočarenje među građanima na Balkanu da je Unija saučesnik u očuvanju korumpiranih vlada u zamjenu za mjere stabilnosti. U ovom začaranom krugu, neuspjeh da reformišu državu isključuje članstvo u EU. Kao primjer, građani Srbije tvrde da Brisel podržava izbor Vuči- ća koji ignoriše svoju ulogu u gušenju slobode štampe – poručuje Bugajski. (Marija Jovićević )

*naslov FBD