Srbija i sporazum Grčke i Makedonije
Zašto Srbija nije regovala na sporazum Ciprasa i Zaeva i kako je taj sporazum dočekan u javnosti Srbije. Na ova i druga pitanja LJUPČA POPOVSKOG novinara i kolumniste skopskog dnevnika NEZAVISEN VESNIK, MILAN JOVANOVIĆ predsednik FBD, odgovarao je 22. juna 2016:
Nezavisen vesnik: Sporazum koji su zaključile Makedonija i Grcka je veliki dogadjaj u regionu. Sve drzave na Balkanu su imale reakcije na njega, samo Srbija I Turska ne.
Zasto Srbija nije htela ništa da pomene?
Milan Jovanović: Imala je i Srbija. Ali, nažalost, sa zakašnjenjem od nedelju dana! Uz to je ta reakcija bila i poprilično disonantna u odnosu na reakcije koje su glede togsporazuma stizale iz drugih država, u susedstvu, ali i iz Evrope i sveta, ukjučujući čak i Moskvu.
Mislim, naravno, na izjavu ministra spoljnih poslova Srbije Ivice Dačića. On je doslovce rekao kako Srbija nije čestitala Makedoniji na dogovoru o rešenju spora s Grčkom oko imena "jer nema šta da se čestita"!
Napisao sam na Twitteru - istog trena kad je stigla takva izjava koja više priliči prznici i namćoru nego čoveku iz sveta diplomatije - kako takve reči možda i koriste Dačićevom ličnom političkom pozicioniranju, ali da bi za Srbiju mogle da budu štetne.
Tih par reči, naime, govore mnogo više o percepciji pragmatične politike u suočavanju sa dugotrajnim političkim problemom i zasenjuju reči koje je Dačič, kao i sav normalan svet, rekao potom - da Srbija ima pozitivan stav prema dogovoru Atine i Skopja i da ‘’svi čekaju kraj procesa dogovora Makedonije i Grčke.’’
I opet to ‘’svi čekaju’’ - koje, bojim se, taj ‘’kraj’’, neki, a pogotovo oni koji nisu radi čestitanjima, možda vide i tako da je moguće da se stvari vrate na početak, da se vrate u stanje zamrznutog konflikta.
Neki proruski analitičari u Beogradu već upotrebljavaju formulaciju ‘’da se sačuva konflktni potencijal’’
Nezavisen vesnik: Kako je srpska javnost reagovala na ugovor Makedonije I Grcke. Dali je bilo publiciteta ili to prošlo pomalo nezapazeno?
Milan Jovanović: Prve vesti o ovom sporazumu dočekane su sa gromoglasnom - tišinom!
Dan nakon što je u utorak objavljena ta vest, dan kasnije, 13. juna ni jedan od beogradskih štampanih dnevnika nije smatrao da je to vest za naslovnu stranu! Neki je u svojim izdanjima uopšte nisu ni imali. Osim Politike koja je to sasvim stidljivo, ipak objavila na naslovnici.
Ni do danas se ne zna šta u tom sporazumu tačno piše, šta on znači za Makedoniju. Podmeće se da se Makedoncima osporava identitet, što nije tačno.
Mediji su ovde pripremali javnost da će Cipras u parlamentu pasti, a da Sporazum u Sobranju neće proći. A kad se dogoduilo suprotvno, to je minimalizovano.
Srpska stampa i u slučaju Makedonije bojim se da će primenjivati isti obrazac kao i kad je u pitanju Crna Gora: Prećutkivaće se i minimalizovati sve ono što jača vašu evroatlansku orijentaciju, put u EU I NATO, a isticati i posvećivati pažnja svakom suprotstavljanju, svakoj barikadi koja se na taj put postavlja.
Voleo bih da se u izveštavanju o Makedoniji ne bude tako otvorenog i zluradog navijanja porotiv Zaeva, kao što je to bilo protiv Mila Djukanovića - sve do laganja i izopačavanja činjenica. Nadam se, tako, da srpski mediji neće javiti da Zaev beži iz Makedonije kao što su onomad, prilikom pokušaja osvajanja Crnogorskog parlamenta 2015. i protesta šatoraša na talasima velikosrpstva i rusofilstva, čak otštampali i naslovne strane da je Djukanović pobegao iz Crne Gore, koje su potom bacilli.
Nezavisen vesnik: Oseća li predsednik Vučić, i ministri u vladi, da će nakon resvanja spora o imenu Makedonije sada biti veci pritisak Brisela I Vasingtona na Beograd i Pristinu da se konacno nadje resenje za Kosovo.
Milan Jovanović: I bez razvezivanja grčko-makedonskog čvora očekivanja u Briselu i Vašingotnu da Priština i Beograd nadju rešenje su jasna, a nekad predsednik Vučić ta očekivanja i javno naziva – pritiskom.
Nezavisen vesnik: Predsednik Vučić i premijerka Brnabić proteklih dana su par puta pomenuli da slučaj Kosova i ime Makedonije nisu isti, da se ne mogu uporediti. Da li je to zaista tako?
Milan Jovanović: U doslovnom značenju oni su potpuno u pravu. Ali, ovim pitanjem mislim da više pitate o simboličkom, metaforičkom smislu, da pitate o političkoj hrabrosti i spremnosti da se suprotstavi i da se napravi ‘’brejk’’ u dominantnoj paradigmi - koja je u Makedoniji, oko imena, trajala punih 27 godina, dok u Srbiji kosovska paradigma traje mnogo duže.
Predsednik Vučić pre godinu dana pozvao je na unutrašnji dijalog koji bi Srbiju mogao voditi rešavanju situacije sa Kosovom, ali se sad ispostavlja da su više ojačali unutrašnji otpori u utrašnjem dijalogu. Imate neskriven front i protagoniste zagovaranja večnog zamrznutog konflikta, po svaku cenu.
U tom smislu Vučić je u nestrazmerno težem i nezavidnijem položaju nego što je to Zaev.
Ne vidim da makedonski premijer ima toliko velike otpore, pogotovo ne podrivanja medju svojim političkim partnerima. A Makedonci, čini mi se, pokazuju i mnogo više pragmatskog duha. Na fotografijama sa protesta protiv Zaeva koje objavljuju srpski mediji, kao i na onim protiv Djukanovića svojevremeno, vidim stare i kljaste ljude, nema puno mladih lica, što ohrabruje…
Podsetiću vas i da su posle potpisivanja Briselskog sporazuma, javno, pod visokim patronatom SPC, koju je predstavljao mržnjom isijavajajući mitropolit Amfilohije, a koji je rukovodio mitingom u centru Beograda, Vučića i Dačića proklinjali i anatemisali, što je sad usmereno prevashodno ka Vučiću. Vučić je tad imao dovoljo političke hrabrosti. Medijska situacija bila je povoljnija – nije bilo ruskog Sputnjika na srpskom koji je u medjuvremenu postao svetionik srpskih medija.A tragična srpska proevropska opozicija još uvek nije toliko bila ogrezla u ativučićevskoj mržnji, koja je sad odvraća i blokira od svake podrške rešenju kosovskog pitanja koje bi Vučić mogao da isposluje.
Nezavisen vesnik: Izmedju Srbije I Makedonije u poslednjih godinu dana je bilo nekolik incidenata. Slucaj obaveštajca Živaljevića za vreme za vreme krvavih dogadjaja u skupstini 27. aprila prosle godine, a nakon toga I povlačenje svog personala srpske ambasade u Skoplju. Dali zvanicni Beograd ne želi bliže odnose sa novim vlastima u Skoplju?
Milan Jovanović: Na te se dogadjaje u ovdašnjoj javnosti uglavnom zaboravilo, ali bilo bi zanimljivo napraviti paralelu medijskog pristupa ondašnjim dogadjajima u makedonskom sobranju i oko njega i ovim sadašnjim.
Prisećam se da je Vučić tad nekako uspeo da ishendluje i ispegla situacije koje su mogle da nanesu veću štetu odnosima dveju zemalja i percepciji Srbije.
Beograd, u principu mora biti zainteresovan za dobre odnose sa susedom koji kao i Srbija želi što pre u EU. Ovo se, dakako i nažalost, ne odnosi i na medije u Beogradu.
Nezavisen vesnik : Kako u Srbiji gledaju na Zorana Zaeva? Pamtimo kakvu je harangu pokrenula provladina medijska mašinerija prosle godine. Zašto se on mora toliko ocrniti? Zbog unutrasnjih razloga ili izmedju dvojice lidera nema razumevanja kao sa Gruevskim?
Milan Jovanović: Medijima ne smeta Zaev već politika koju on promoviše i sprovodi. A to je naravno lakše postići ruženjem pojedinca pogotovo u vremenu ugadjanja populusu.
Pre neki dan beogradska redakcija ‘’Sputnjika’’ reaktuelizovala je smernice za portretisanje Zaeva. Njega su u jednoj svojoj emisiji povodom sporazuma Atine i Skopja opisali kao slabog čoveka, kog su izmislili i nametnuli Amerikanci koji uvlače Makedoniju u NATO.
Očekujem da će posle te emisije beogradski tabloidi - to žuto mentalno živo blato u kom je zarboljeno javno mnenje Srbije - ovo dalje razradjivati.
U tom smislu ne bi trebalo biti iznenadjen novom fazom antizaevštine beogradkih medija i naravno glorifiikacije Ivanova, saopbraženog antizapadnom medijskom mainstreamu,
Nezavisen vesnik: Srbija I Makedonija bi mogli biti partneri na putu ka EU i da stvore klučnu infrastrukturnu žilu kroz Balkan. Zašto ne može da dodje do toga – da li su predrasude i stereotipi veći od zelje za suradnjom, da li Srbija gleda na Makedoniju kao na mladjeg brata koji bi trebao uglavnom da sluša ili je nešto drugo?
Milan Jovanović: Srbija se oficijelno odrekla i opovrgava kako želi da se ponaša kao stariji brat u regionu.
Zahvaljujući Crnogocima Srbija je spoznala sopstvenu državnost.
Zahvaljujući Makedoncima, možda, spozna važnost hrabrosti za koopernikanski obrt u politici, kao što vidim ovaj sporazum izmedju Skopja i Atine.
Takodje smo već imali situaciju da se privrednici sa Kosova i iz Srbije mnogo bolje razumeju i da lakše nalaze zajednički jezik od političara. S Makedonijom bi to trebalo da bude još lakše. Pogotovo sad, kad se stiču uslovi da put makedonskih evroatlanskih integracija bude odblokiran i ubrzan, to pitanje je još aktuelnije i sugurno će se naći na dnevnom redu dok su obe zemlje na putu ka EU. Pritom, to nije samo nešto čime bi trebalo da se bave političari već svi, a posebno organizacije civilnog društva.
Nezavisen vesnik : Rusija želi da ostvari što veći uticaj na Balkanu kako bi se on držao u nekoj neizvesnosti. Nakon sporazuma Makedonije i Grcke i verovatnog poziva za članstvo u NATO Srbija ce ostati usamljeni ruski igrač na Balkanu. Želi li Srbija da igra tu ulogu? I da li će biti sužen njen manevarski prostor?
Milan Jovanović: Ovde se već duže vremena u javnosti ubija svaki pozitivni eu-narativ, a Rusija ima dosta unutrašnjih saveznika spremnih da produbljuju ‘’balkansku pukotinu’’ i da se bar održavaju status quo i zamrznuti konflikti koji sprečavaju konsilidaciju EU na jugoistoku Evrope.
U toku je nova faza odvraćanja Srbije ne od NATO već i od Evropske unije. Ne biraju se načini i ne žale pare da se to postignte.
Vlasti na takve pojave žmure - nastavljaju svoj EU narativ i ističu važnosti integrcije Srbije u EU. Ali, ne čuje se ni narativ, a još manje vidi spremnost da se suprotstavi hibridnom ratu protiv Srbije-koja-bi-u-EU, a koji sve više dobija na žestitini u samoj Srbiji.
Vlasti se još uvek prave da tu opasnost koju pominjete ne vide. Naprotiv. Ali to ne znači da ona nije realna i da Srbiji ne preti novo doba samoće i samoizolacije.
Rusija je daleko, ali bi EU, iako svuda oko Srbije, mogla biti još dalje!